PRIMJEDBE NA RADNU VERZIJU ZAKONA O BESPLATNOJ PRAVNOJ POMOĆI

Na osnovu poziva na javnu raspravu, Inicijativa mladih za ljudska prava (YIHR) dostavlja svoje primjedbe na radnu verziju Zakona o besplatnoj pravnoj pomoći.

YIHR smatra da ovaj Zakon treba da bude usvojen zajedno sa Zakonom o sprječavanju diskriminacije i Zakonom o zaštitniku ljudskih prava i sloboda, iz razloga što predlažemo da se od kazni predviđenih Zakonom o sprječavanju diskriminacije, formira Fond besplatne pravne pomoći koji treba da bude proširen dijelom sredstava od prihoda igara na sreću, čime bi se riješio osnovni problem koji može nastati u implementaciji ovog Zakona, a to je finasiranje.

Imajući u vidu uporedna iskustva zemalja iz okruženja, osnovna primjedba YIHR na radnu verziju Zakona o besplatnoj pravnoj pomoći odnosi se na poglavlje V Radne verzije Zakona koje propisuje koja su lica ovlašćena za pružanje besplatne pravne pomoći (BPP). Sve to iz razloga što član 29 Radne verzije Zakona predviđa da besplatnu pravnu pomoć pružaju isključivo advokati upisani u registar advokata za pružanje besplatne pravne pomoći koji vodi ministarstvo nadležno za poslove pravosuđa.

Ovakvim modelom pružanja besplatne pravne pomoći isključuje se veliki broj relevantnih subjekata koji bi mogao pružati BPP i time onemogućava aktivnost civilnog sektora i brojnih drugih organizacija u ovoj oblasti. Naime, radna verzija Zakona ne pruža mogućnost stručnim, naučnim i obrazovnim ustanovama, nevladinim organizacijama, političkim strankama, sindikatima i drugim društvenim organizacijama da se bave pružanjem BPP, što praktično znači da je sektor zaštite ljudskih prava isključiva ekskluziva advokata kao profesionalaca.

Smatramo da je besplatna pravna pomoć oblast ljudskih prava a ne samo siromaškog prava, te da ovaj Zakon treba da omogući da svaka osoba koja smatra da joj je povrijeđeno neko ljudsko pravo ima pravo da se obrati specijalizovanoj nevladinoj organizaciji ili drugoj instituciji (sindikat, partije…), koja angažuje advokate za ljudska prava. Ovdje čak treba biti restriktivan i uvesti mjere i kriterijume kojima se određuje lista advokata koja pruža besplatnu pravnu pomoć, na način kojim bi se ona svela na one koji poznaju sistem zaštite ljudskih prava.

Predviđenim rješenjem Zakona, sužava se krug zdrave konkurencije u oblasti pružanja BPP i isključuju brojne institucije koje se bave zaštitom ljudskih prava i sloboda. Preciznije, organizacije pored toga što bi pružale BPP, bile bi i podrška koja osnažuje svoje klijente koji uglavnom pripadaju marginalnim i najranjivijim društvenim grupama, koje su obično u stanju socijalne potrebe i zato potencijalni korisnici BPP.

YIHR naglašava da cilj besplatne pravne pomoći nije da istu dobije samo lice koje nema finansijskih sredstava, već je pitanje BPP mnogo “dublje pitanje”, koje zaslužuje da bude tretirano kao elementarno ljudsko pravo pripadnika na jednak pristup pravdi.

U tom kontekstu, druga generalna primjedba YIHR odnosi se na nedostatak odredaba u radnoj verziji Zakona koja jasno ukazuju na mogućnost dobijanje BPP licima koja su žrtve diskriminacije, torture, nasilja u porodici i ostalih ozbiljnih kršenja ljudskih prava, što je praksa u velikom broju zemalja.

I na kraju, YIHR ukazuje na veoma rigorozne uslove za ostvarivanje prava na besplatnu pravnu pomoć koje moraju zadovoljiti podnosioci zahtjeva za BPP, što istina znači uštedu materijalnih budžetskih sredstava ali istovremeno znatno smanjuje mogućnost velikom broju lica za realno ostvarivanje BPP.

Podgorica, 06.05.2010.
Marija Vujović,
YIHR Koordinatorka programa besplatne pravne pomoći


Comments are closed.