Inicijativa mladih za ljudska prava je održala regionalnu online konferenciju za projekat „Interkulturalni dijalog za zajedničku prošlost i pomirenje“ na kojoj smo govorili o ratnim dešavanjima devedesetih u regionu kao i posledicama ratovanja.

Founds-a. Gospođa Vukmirović je istakla važnost dijaloga na temu rata i podržala ideju Inicijative mladih za ljudska prava da se kroz dijalog sa mladima radi na pomirenju u regionu, te se na taj način da doprinos sigurnijoj budućnosti.

Ispred Inicijative mladih za ljudska prava, govorila je Mehdina Kašić Šutković na temu ratnih zločina u Crnoj Gori koji su počinjeni tokom devedesetih godina. Mehdina je istakla činjenicu da veoma mali broj mladih zna za ratne zločine koji su počinjeni u Crnoj Gori ili u kojima je Crna Gora učestvovala. Podsjetila je i na nekažnjivost ratnih zločina kao i na to da ratni zločini ne zastarijevaju te da postoji prostor da se neki slučajevi opet pokrenu i kvalitetnije istraže kako bi se zadovoljila pravda.

O stanju za vrijeme opsade Sarajeva, načinu života ljudi u tom periodu i sa njihovom svakodnevnicom imali smo priliku da čujemo od Fuada Avdagića, koji je govorio ispred Inicijative mladih za ljudska prava Bosne i Hercegovine. Fuad je ukazao i na promjene koje su nastale nakon opsade kao i na to ko su bili osuđeni i procesuirani za opsadu Sarajeva.

Koliko je veličanje ratnih zločinaca prisutno u javnom prostoru Srbije, Bosne i Hercegovine i Crne Gore predstavio nam je Marko Milosavljević, programski koordinator Inicijative mladih za ljudska prava iz Srbije.

Marko je ukazao na problem veličanja ratnih zločonaca kao i nekažnjivost ovih postupaka. Ono što je relevantna činjenica je to da šta god da se dešava u jednoj zemlji regiona, preliva i u države sa kojima se ta zemlja graniči. Tako, danas imamo situaciju da se sve više slave i nazivaju herojima presuđeni ratni zločinci, iscrtavaju njihovi grafiti i poruke podrške po fasadama zgrada a da država ne radi ništa kako bi to spriječila ili kaznila.

Panelisti konferencije kao i učesnici složili su se da je potrebno nastaviti dalju saradnju kako na regionalnom nivou tako i interno sa državnim institucijama. Neophodno je da se uvede reforma obrazovanja kako bi mladi na vrijeme učili o činjenicama iz prošlosti.

Takođe, potrebno je i raditi na kulturi dijaloga, poštovanju slobode mišljenja, medijskoj pismenosti te suzbijanju govora mržnje i svakog drugog oblika netrpeljivosti kako bismo spriječili da se nešto slično opet ponovi.

Projekat „Interkulturalni dijalog za zajednički priču o prošlosti i pomirenje“ implementirala je Inicijativa mladih za ljudska prava Crne Gore zajedno sa partnerima YIHR Srbija i YIHR Bosna i Hercegovina uz podršku Fonda za Zapadni Balkan (WBF) i Evropske unije.

Categories: Vijesti